Trening je većini ljudi poznat u obliku tjelesnog napora koji planiranom primjenom uzrokuje porast sposobnosti i sve bolju izvedbu tjelesnu izvedbu. Planiranjem opterećenja i odmora i korištenjem raznih tehnika postajemo snažniji, brži, izdržljiviji…
Psihološka priprema ili trening koristeći iste principe, uzrokuje porast sposobnosti i sve bolju izvedbu u psihološkom smislu. Rezultati se izravno ne mjere u kilama, metrima i sekundama, već u fokusu, kontroli emocija, motivaciji i brojnim drugim mentalnim faktorima odgovornima za kvalitetu izvedbe. U psihološkom treningu spajamo odnos trenera i klijenta s modernom tehnologijom kojom dobivamo još bolji uvid u stanje pojedinca.
Riječ trening upućuje na to da nešto treniramo, odnosno planski unaprjeđujemo. Najbolji način promatranja odnosa psihologa i klijenta je upravo promatranjem psihologa kao trenera i klijenta kao osobe koja će trenirati. Psihološki trening nije samo „pričanje“, već su to i konkretni alati kojima utječemo na rješavanje konkretnih problema u stvarnim situacijama. Treniranjem klijenti postaju sve bolji u primjeni naučenih alata i sve bolje rješavaju situacije koje su nekoć bile problematične.
Klijent nije pasivan u primanju informacija, niti je psiholog sveznajući pametnjaković koji otkriva životne tajne. Oni zajedno formiraju tim u kojem psiholog ima stručna znanja, a klijent najbolje poznaje svoju situaciju, svoje sklonosti i aktivno sudjeluje u usmjeravanju procesa treninga.
Naučeno u psihološkom treningu primjenjuje se na natjecanjima, treninzima i u drugim životnim aspektima kako bi uzrovali promjene u ponašanju i razmišljanju klijenta i time utjecali na promjene u emotivnom doživljaju klijenta. Tako situacije s kojima se nismo uspijevali uspješno suočiti postaju lakše jer smo mi bolje osposobljeni za njihovo rješavanje.
Dakle, kao i u svakom drugom treningu ili aspektu sportske pripreme, imamo trenera i sportaša. Trener donosi znanje, sportaš angažman. Zajedno donose rezultat.
